POLITIKA
PROTESAUN LABARIK
ONG
Uma PAS Baucau
Intrudusaun:
ONG
Uma PAS Baucau tau dignidade ema nian hanesan parte sentral ba
nia servisu no programa. Ne’e rekonhese katak iha grupu balun iha komunidade
mak vulneravel hetan abuju no explorasaun seksual. Ida ne’e rekonhese global
katak labarik nebe hetan impaktu desastre mak sira ne’ebe vulneravel liu
hanesan alejadu fiziku kamental, laiha uma no servisu seksu. ONG Uma PAS Baucau iha komprimisu atu
fo protesaun ba direitu la barik hotu-hotu ne’ebe fosai iha Nasoens Unidas nia
konvensaun kona ba Direitu Labarik nian (1989). Ba objetivo politika ida ne’e, ONG Uma PAS Baucau deklara katak foin
sa’e sira iha tinan 18 ba kraik hanesan labarik, hanesan hateten iha konvensaun
Direitu Labarik nian (1989).
ONG
Uma PAS Baucau hein katak empregadu no voluntariu hotu-hotu
atu iha komitmentu no halo tuir estandarte baha halo ka’at ne’ebe iha kontestu
Kodigu Konduta ONG Uma Baucau nian. ONG Uma PAS Baucau hein katak empregadu
no voluntariu hotu-hotu halao maneira sadeit atu proteje ema hotu, liu-liu
labarik no foinsa’e sira la hare ba sira nia religiaun, politika ka fiar
kultura nian. Diak liu, empregadu no voluntariu hotu-hotu tenki buka atu kria
ambiente ida ne’ebe seguru hodi prevene sira nia an husi abuju fiziku, seksual
ka abuzu emosional. Abuzu seksual no explorasaun representa traisaun konfiansa
hanesan mos failansu ne’ebe estraga protesaun.
Abuzu
seksual akontese se ema ida hetan presaun ka forsadu
hola parte iha kualker tipu husi atividade seksual, fizikuka amiasa, iha
kondisaun ne’ebe la hanesan ka obriga.
Explorasaun
seksual nudar abuzu kualker ba pozisaun
vulnerabilidade, diferensia kbi’it, ka konfiansa ba propozitu seksual; ida ne’e
inklui hetan lukru monetariamente, sosialmente ka politikamente husi
explorasaun seksual ba ema seluk.
Kondena maka’as kona ba tipu hotu-hotu abuzu
labarik no explorasaun seksual, inklui prostituisaun, trafiku seksual no
atividade ne’ebe laiha kontaktu hanesan hatudu pornografiaka atvidade bazeia ba
internet.
Abuzu labarak akontese wain hira adultu
ka labarik seluk halo a’at labarik ka foin sa’e iha tinan 18 ba kraik, bele liu
husi fiziku, seksual ka psikolojika ka ho maneira seluk. Abuzu seksual akontese
se labarik ka foin sa’e ida hetan presaun ka forsadu atu hola parte iha kualker
tipu husi atividade seksual, biar labarik ne hatene ka lae ka konkorda ho buat ne’ebe
akontese hela.
Abuzu
Iha zero toleransia ba hahalok ne’ebe lori ba atensaun abuzu labarik no explorasaun
seksual.
Abuzu
no explorasaun seksual hahalok ne’e hanesan hahalok a’at no sai nu’udar rajaun ba
hakotu kontratu. Pasu legal relevante hotu-hotu sei fo titui kondisaun legal no
situasaun social local nian.
Sekarik
kualker empregadu ka voluntáriu sai suspeitu ka diskonfia ka hatene konaba kualkér
insidente abuzu, kakarik labarik ka foinsa’e ida hato’o keixa ruma tenki lalais
kedas.
Relatoriu
bele iha koalia ka hakerek. Relatoriu tenki hato’o ba Manajer Programa Rekursu Umanu
ka Direitor ONG Uma PAS Baucau agora
iha edifisiu hela nian. La’os empregado nia kna’ar atu investiga asuntu ida ne’e.
Bainhira labarik ka foinsa’e
hateten sira hetan hela ka hetan abuzu ruma:
·
Simu buat ne’ebe labarik ka foinsa’e ne’e
dehan
·
Foti alegadu abuzu ne’e ho sériu.
·
Fo atenbrani ba labarik ka foinsa’e ne’e
katak sira halo buat ne’ebe los hodi hateten sai buat ne’e.
·
Halo sira hatene katak ita sei fo hatene
ema seluk. La bele promote sei iha segredu ka konfiansa tomak. Halo labarik ka foinsa’e
ne’e koalia ho livre maibe labele iha presaun atu hetan informasaun.
·
Halo labarik ka foinsa’e ne’e hatene saida
mak ita sei halo tuir mai no katak ita sei halo sira hatene saida mak atu akontese.
·
Hakerek ho didiak saida mak ita rona ona
wain hira buat hirak ne’e sei fresku hela ita nia memória. Inklui se mak marka prezensa,
loron, oras no fatin ita halao konversaun no kualker insidente ruma mak hato’o ka
keixa.
·
Halo relatoriu tenki detalha teb-tebes
no labele kleur ka dada tempu hato’o ba ita nia senior manajer sira.
Prosedimentu Simu Relatoriu no oinsa ONG Uma PAS Baucau sei foti asaun hanesan
fosai iha kódigu konduta. Implementasaun no Revisaun Oinsa ONG Uma Baucau sei la hakbesik an direitamente ho ema se de’it ne’ebe iha risku
ba politika ida ne’e, no fo fundus ba individu (emaida), Organizasaun
ka programa ne’ebe labele hasoru ita nia estandarte konaba kódigu konduta,
abuzu no explorasaun seksual.
Atu
halakon / hasai riskus hotu ne’ebe la tuir kódigu ne’e susar teb-tebes, maibe jestaun
ho konhesimentu bele hamenus numeru insidente ne’ebe sei mosu. Iha kódigu konduta
apendise hatur regrasensu komun no prosedimentu simples atu hamenus riskus ba violasaun
actual ka violasaun ne’ebe karik mosu ba kódigu ne’e.
Jestor
programa no konselhu Empregadu, hamutuk ho jestor RU, sei iha responsabilidade atu
promove protesaun labarik ba organizasaun tomak, kordena treinamentu ba empregadu,
monitorizasaun hodi hare katak empregadu tuir politika interna no kordena revisaun
politika kada tinan lima ka seduliu bainhira presiza.
Sksual inklui insestu,
violasaun seksual no lamas. Ne’emos bele inklui atividade ne’ebe la iha kontaktu
hanesan hatudu pornografia ka atividade baseia ba internet. Abuzu seksual bele
involve maun- alin (feton ho nan) ka membru familia seluk ka ema seluk laos familia. Refere ba kódigu ONG Uma PAS Baucau sekarik membru empregadu ida hato’o kona insidente abuzu
ka labarik ida hato’o keixa ruma kontra hodigu ne’e, supervisor no jestorsira hato’o ba direitor (ONG Uma PAS Baucau).
======================================================================================
0 komentar:
Post a Comment