POLITIKA PROTESAUN



POLITIKA PROTESAUN LABARIK

ONG Uma PAS Baucau

 

Intrudusaun:

ONG Uma PAS Baucau tau dignidade ema nian hanesan parte sentral ba nia servisu no programa. Ne’e rekonhese katak iha grupu balun iha komunidade mak vulneravel hetan abuju no explorasaun seksual. Ida ne’e rekonhese global katak labarik nebe hetan impaktu desastre mak sira ne’ebe vulneravel liu hanesan alejadu fiziku kamental, laiha uma no servisu seksu. ONG Uma PAS Baucau iha komprimisu atu fo protesaun ba direitu la barik hotu-hotu ne’ebe fosai iha Nasoens Unidas nia konvensaun kona ba Direitu Labarik nian (1989). Ba objetivo politika ida ne’e, ONG Uma PAS Baucau deklara katak foin sa’e sira iha tinan 18 ba kraik hanesan labarik, hanesan hateten iha konvensaun Direitu Labarik nian (1989).
ONG Uma PAS Baucau hein katak empregadu no voluntariu hotu-hotu atu iha komitmentu no halo tuir estandarte baha halo ka’at ne’ebe iha kontestu Kodigu Konduta ONG Uma Baucau nian. ONG Uma PAS Baucau hein katak empregadu no voluntariu hotu-hotu halao maneira sadeit atu proteje ema hotu, liu-liu labarik no foinsa’e sira la hare ba sira nia religiaun, politika ka fiar kultura nian. Diak liu, empregadu no voluntariu hotu-hotu tenki buka atu kria ambiente ida ne’ebe seguru hodi prevene sira nia an husi abuju fiziku, seksual ka abuzu emosional. Abuzu seksual no explorasaun representa traisaun konfiansa hanesan mos failansu ne’ebe estraga protesaun.
Abuzu seksual akontese se ema ida hetan presaun ka forsadu hola parte iha kualker tipu husi atividade seksual, fizikuka amiasa, iha kondisaun ne’ebe la hanesan ka obriga.
Explorasaun seksual nudar abuzu kualker ba pozisaun vulnerabilidade, diferensia kbi’it, ka konfiansa ba propozitu seksual; ida ne’e inklui hetan lukru monetariamente, sosialmente ka politikamente husi explorasaun seksual ba ema seluk.
Kondena maka’as kona ba tipu hotu-hotu abuzu labarik no explorasaun seksual, inklui prostituisaun, trafiku seksual no atividade ne’ebe laiha kontaktu hanesan hatudu pornografiaka atvidade bazeia ba internet.
Abuzu labarak akontese wain hira adultu ka labarik seluk halo a’at labarik ka foin sa’e iha tinan 18 ba kraik, bele liu husi fiziku, seksual ka psikolojika ka ho maneira seluk. Abuzu seksual akontese se labarik ka foin sa’e ida hetan presaun ka forsadu atu hola parte iha kualker tipu husi atividade seksual, biar labarik ne hatene ka lae ka konkorda ho buat ne’ebe akontese hela.
Abuzu Iha zero toleransia ba hahalok ne’ebe lori ba atensaun abuzu labarik no explorasaun seksual.
Abuzu no explorasaun seksual hahalok ne’e hanesan hahalok a’at no sai nu’udar rajaun ba hakotu kontratu. Pasu legal relevante hotu-hotu sei fo titui kondisaun legal no situasaun social local nian.
Sekarik kualker empregadu ka voluntáriu sai suspeitu ka diskonfia ka hatene konaba kualkér insidente abuzu, kakarik labarik ka foinsa’e ida hato’o keixa ruma tenki lalais kedas.
Relatoriu bele iha koalia ka hakerek. Relatoriu tenki hato’o ba Manajer Programa Rekursu Umanu ka Direitor ONG Uma PAS Baucau agora iha edifisiu hela nian. La’os empregado nia kna’ar atu investiga asuntu ida ne’e.

Bainhira labarik ka foinsa’e hateten sira hetan hela ka hetan abuzu ruma:
·        Simu buat ne’ebe labarik ka foinsa’e ne’e dehan
·        Foti alegadu abuzu ne’e ho sériu.
·        Fo atenbrani ba labarik ka foinsa’e ne’e katak sira halo buat ne’ebe los hodi hateten sai buat ne’e.
·        Halo sira hatene katak ita sei fo hatene ema seluk. La bele promote sei iha segredu ka konfiansa tomak. Halo labarik ka foinsa’e ne’e koalia ho livre maibe labele iha presaun atu hetan informasaun.
·        Halo labarik ka foinsa’e ne’e hatene saida mak ita sei halo tuir mai no katak ita sei halo sira hatene saida mak atu akontese.
·        Hakerek ho didiak saida mak ita rona ona wain hira buat hirak ne’e sei fresku hela ita nia memória. Inklui se mak marka prezensa, loron, oras no fatin ita halao konversaun no kualker insidente ruma mak hato’o ka keixa.
·        Halo relatoriu tenki detalha teb-tebes no labele kleur ka dada tempu hato’o ba ita nia senior manajer sira.

Prosedimentu Simu Relatoriu no oinsa ONG Uma PAS Baucau sei foti asaun hanesan fosai iha kódigu konduta. Implementasaun no Revisaun Oinsa ONG Uma Baucau sei la hakbesik an direitamente ho ema se de’it ne’ebe iha risku ba politika ida ne’e, no fo fundus ba individu (emaida), Organizasaun ka programa ne’ebe labele hasoru ita nia estandarte konaba kódigu konduta, abuzu no explorasaun seksual.
Atu halakon / hasai riskus hotu ne’ebe la tuir kódigu ne’e susar teb-tebes, maibe jestaun ho konhesimentu bele hamenus numeru insidente ne’ebe sei mosu. Iha kódigu konduta apendise hatur regrasensu komun no prosedimentu simples atu hamenus riskus ba violasaun actual ka violasaun ne’ebe karik mosu ba kódigu ne’e.
Jestor programa no konselhu Empregadu, hamutuk ho jestor RU, sei iha responsabilidade atu promove protesaun labarik ba organizasaun tomak, kordena treinamentu ba empregadu, monitorizasaun hodi hare katak empregadu tuir politika interna no kordena revisaun politika kada tinan lima ka seduliu bainhira presiza.
Sksual inklui insestu, violasaun seksual no lamas. Ne’emos bele inklui atividade ne’ebe la iha kontaktu hanesan hatudu pornografia ka atividade baseia ba internet. Abuzu seksual bele involve maun- alin (feton ho nan) ka membru familia seluk ka ema seluk laos familia. Refere ba kódigu ONG Uma PAS Baucau sekarik  membru empregadu ida hato’o kona insidente abuzu ka labarik ida hato’o keixa ruma kontra hodigu ne’e, supervisor no jestorsira hato’o ba direitor (ONG Uma PAS Baucau).
======================================================================================

0 komentar:

Post a Comment